Prvi je dan natjecanja na Svjetskom prvenstvu u jedrenju u Aarhusu, koje nosi kvalifikacijske norme za Tokio 2020. Prvenstvo otvaraju klase Finn i 470, Hrvatska ima predstavnike u Finnu, trojicu iskusnih kormilara, Milana Vujasinovića, Josipa Olujića i Nenada Bugarina. Flota klase Finn broji 90 natjecatelja.

Prvenstvo možete pratiti online, mnoštvo je mogućnosti, vijesti su dostupne na društvenim mrežama, Youtube kanalu, webu Svjetskog jedriličarskog saveza. Sve informacije kako online pratiti prvenstvo dostupne su na linku:

https://aarhus2018.sailing.org/news/how-follow-aarhus-sailing-world-championships-2018

Na Svjetskom prvenstvu za sve olimpijske klase u Aarhusu danas je prvi dan službenih premjeravanja i prijava. Svjetska flota stigla je u Dansku, odrađuju zadnje treninge do starta jedrenja. Što od natjecanja očekuje olimpijski pobjednik iz Ria 2016. Šime Fantela?

Prije dvije godine Šime Fantela došao je na poprište Olimpijskih igara u Rio de Janeiru kao svjetski prvak u klasi 470, i zajedno sa svojim tadašnjim partnerom Igorom Marenićem, bio je favorit za odličje. Zlato je bilo cilj, i taj povijesni uspjeh je ostvaren. Nakon 15 godina u istoj disciplini, nakon što su osvojili apsolutno sve što su mogli, nakon Rija otvorilo se pitanje što dalje. S 30 godina života, u punoj jedriličarskoj snazi, Šime i Igor odlučili su se za nove izazove. Posada se razišla, Šime je krenuo u novi projekt, klasa 49er, s bratom Mihovilom. Nakon nešto više od godinu dana u klasi zadovoljni su, ali treba još puno učiti.
„ Zadovoljan sam napretkom, na svjetskoj ljestvici smo ušli među prvih 20, ne mogu reći da sam išta očekivao jer sam ušao u to sa ajmo probati. Imali smo odlične regate i one malo lošije, ali pokazali smo tijekom cijele sezone da imamo odlične ulaze i po laganom i po srednjem i po jakom vjetru, nedostaje konstanta. Možemo se boriti s najboljima, samo moramo to povećati na konstantnije bolje jedrenje. To dođe s vremenom. Jako sam motiviran napraviti nešto što je malo kome u jedrenju uspjelo, a to je napraviti isti uspjeh u dvije različite discipline“ kaže Šime.
Bez obzira što je riječ o istom sportu, u jedrenju su razlike među pojedinim olimpijskim disciplinama dosta velike.
„ Najveća razlika je rukovanje brodom, upravljanje u svim manevrima, to je nešto na čemu treba najviše raditi, jer vidim da su tu najveće razlike. Brod je jako brz, svaka greškica se osjeti. Uživam jedreći i svaki trening mi je gušt. Izbor promjene klase stvarno je bio dobar, motiviran sam. Osjećamo obojica da nam nedostaje regatnog iskustva i zato tučemo sve regate koje smo mogli, tako će biti najvjerojatnije sve do Tokija. Svaka klasa ima neke male posebnosti koje jedino možeš naučiti u samoj regati, ne možeš na treningu.“
Jedna je okolnost Šimi bila veliko olakšanje, a to je da konačno nakon 15 godina više ne mora biti na konstantnoj dijeti, sa svojih 183 cm visine morao se držati na oko 65 kilograma, sad više ne mora paziti na svaki gram.
„Puno radim na fizičkoj pripremi, u 470 sam morao samo biti lagan, ovdje je to potpuno drugačije, sretan sam što napokon ne moram misliti na to, od Rija imam deset kilograma više i dobro mi je!“ smije se Šime.
Svakoj posadi treba da se uigra, dvočlane posade su zahtjevne, za Šimu i Mihu to je poseban izazov, bez obzira što su braća.
„ Drugačije je jedriti s bratom nego s Igorom, to sam i očekivao, svaki partner na brodu je drugačiji, treba proći vrijeme da počneš se kužiti bez priče, da počneš razmišljati isto u isto vrijeme i tek onda će to biti vrhunsko. Mi smo počeli, dobro se slažemo, ali treba još vremena da on shvati kako ja razmišljam i obrnuto. Na dobrom smo putu.“
Svjetsko prvenstvo u Aarhusu nosi prve norme za Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine. U klasi 49er dijeli se osam mjesta, što je vrlo mala norma, i znači da bi trebalo jedriti među deset najboljih na svijetu. Jesu li Šime i Miho već spremni za to?
„ Realno nam nije još mjesto u prvih 8 ili 10, međutim ako nam se otvori, svakako ćemo to iskoristiti. Aarhus je jako teško polje, ako zadržimo smirenost, ako budemo imali konstantu i bez diskvalifikacija, mislim da imamo šansu ući u zlatnu skupinu i borbu za plov za odličja. Ali s obzirom da jedrimo u 49eru tek godinu dana realnije je da normu osvojimo na Svjetskom prvenstvu 2019., u prosincu u Novom Zelandu. Imat ćemo još godinu i pol dana u novoj klasi, i to je naša prilika, ali definitivno se ne predajemo. I u Danskoj ćemo iskoristiti sve što nam se pruži“
Regata u Aarhusu jedri se prema olimpijskom formatu, što znači da sve discipline ne startaju istovremeno. Prvi dan jedrenja za 49er je 4. kolovoza.

Od 2. do 12. kolovoza Aarhus je domaćin Svjetskog prvenstva za sve olimpijske klase, koje ujedno nosi prve norme za Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine. Hrvatsku predstavlja 16 jedriličara u osam disciplina, mahom su već svi otputovali za Dansku. U Aarhusu će nastupiti oko 1200 jedriličara i jedriličarki.

Dvije godine nakon Olimpijskih igara u Rio de Janeiru, gdje je Hrvatska u jedrenju polučila povijesne uspjehe i osvojila zlato (Šime Fantela i Igor Marenić, klasa 470) i srebro (Tonči Stipanović, Laser), krema svjetskog jedrenja u olimpijskim disciplinama okuplja se na najvećoj regati ususret OI. Svjetsko prvenstvo svih olimpijskih klasa na istom mjestu istovremeno održava se samo jednom u četverogodišnjem ciklusu, inače svaka disciplina ima samostalna prvenstva na odvojenim lokacijama. Službena premjeravanja opreme i prijave sudionika počinju 30. srpnja, prvi dan jedrenja je 2. kolovoza, zadnji 12. kolovoza. Na startnim listama je oko 1200 jedriličara i jedriličarki, prema neslužbenim informacijama iz oko 100 zemalja, s praktički svih kontinenata.

Na Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. u jedrenju može nastupiti 350 sportaša u deset disciplina. SP Aarhus nosi 40 posto normi, odnosno 101 mjesto. Sustav kvalifikacija u jedrenju za Rio de Janeiro prvi put je uveo kontinentalne kvote, što je za Europu značilo nešto manje mjesta nego prije. Kontinentalni sustav vrijedi i za Tokio, jedino izlučno natjecanje na kojem se ne gledaju kontinenti je upravo SP u Danskoj. Ako pojedini jedriličar se plasira unutar zadane kvote u svojoj disciplini ostvarit će normu za svoju zemlju bez obzira s kojeg je kontinenta. Kontinentalne kvote primjenjivat će se iduće dvije godine. Pojedinačna svjetska prvenstva 2019. nose 61 mjesto za Tokio, preostalih 68 dijelit će se na kontinentalnim izlučnim natjecanjima, za Europu će to biti regate Svjetskog kupa 2020. ili Španjolska ili Francuska. Konačan popis od 350 jedriličara, sudionika OI Tokio 2020. znat će se 1. lipnja 2020.

Kvote Aarhus po disciplinama u kojima konkuriraju CRO jedra: Laser 14, Laser Radial 18, Finn 8, 49er 8, 49er FX 8, RS:X m 10, RS:X ž 11.

Od Olimpijskih igara u Rio de Janeiru štošta se promijenilo u hrvatskoj reprezentaciji. Na regatnim poljima olimpijskih disciplina više nema Ivana Kljakovića Gašpića, Tine Mihelić, Pavla Kostova, Petra Cupaća. Razišli su se Šime Fantela i Igor Marenić, Šime je krenuo u novi projekt, 49er s bratom Mihovilom Fantelom, koji je prethodno odradio olimpijski ciklus na dasci RS:X. Novu flokisticu ima u 49er FXu Enia Ninčević, olimpijka iz klase 470 u Londonu 2012., koju je ozljeda prošle flokistice zaustavila na putu za Rio. Nova partnerica joj je Mihaela de Micheli Vitturi. Potpuno novo lice je mlada Palma Čargo u ženskoj konkurenciji daske RS:X, koja je na netom završenom Svjetskom juniorskom prvenstvu do 19 godina zauzela izvrsno četvrto mjesto. Hrvatska nikad nije imala daskašicu na regatnim poljima olimpijskih klasa. U Laseru u Aarhusu Tonči Stipanović, Filip Jurišić i Alec Cvinar. Laser je svakako disciplina u kojoj sigurno možemo računati na mjesto u Tokiju, a s obzirom na to da može nastupiti samo jedan jedriličar, bit će zanimljivo vidjeti ogled dugogodišnjih sparing partnera Stipanovića i Jurišića. U Finnu normu napadaju Nenad Bugarin, Milan Vujasinović i Josip Olujić, u Laser Radialu svjetska juniorska viceprvakinja 2016. Sandra Lulić, Anđela de Micheli Vitturi, Karla Šavar, na muškoj dasci trostruki olimpijac Luka Mratović. Uz deset olimpijskih disciplina u Aarhusu se jedri i na dasci sa zmajem, po još jedno vrijedno odličje ide Martin Dolenc.

Dva su dana do početka natjecanja na Svjetskom prvenstvu u Aarhusu. Pripreme za početak prvenstva obilježavaju neuobičajeno visoke temperature zraka za Dansku, no u taboru Tončija Stipanovića sve je pod kontrolom. Spreman je za još jedan izazov.

Tonči Stipanović i Laser nerazdvojna su priča već 17 godina. Od toga osam u svjetskom vrhu. Toliko je već godina prošlo od njegovog prvog naslova europskog prvaka. Danas, s 32 godine, Stipanović je jedan od najiskusnijih u floti i među najstarijima.
„Nije se puno toga promijenilo osim malo oprema, par najstarijih su se oprostili kao što su Robert Scheidt, Gustavo Lima, tako da sam sad ja jedan od najstarijih u floti. Svake godine se pojavi par novih mladih momaka koji su uglavnom iz Australije, Novog Zelanda ili Engleske.“ kaže Tonči.
Ime Tončija Stipanovića zauvijek će ostati upisano u povijesti sporta, sjajan niz rezultata od kadetskih do seniorskih dana, okrunio je, kao što je poznato, prvim hrvatskim odličjem ikad u jedrenju na Olimpijskim igrama, srebrom u Riu 2016. Olimpijska medalja u konkretnom smislu nije donijela previše promjena.
„Od osvajanja olimpijske medalje iskreno ništa se nije promijenilo. I dalje je borba sa organiziranjem svega što je potrebno za ostat na visokoj razini i držat korak sa velikim nacijama, ali sva sreća da imam trenera Jozu Jakelića koji sve te borbe odrađuje.“

Sezona nakon olimpijske medalje nije mu prošla najbolje, 2017. rezultati nisu bili na njegovoj razini, međutim ove sezone ponovno je na pozicijama na kojima smo ga navikli gledati. Peto mjesto na Europskom prvenstvu, četvrto na najvećoj regati Svjetskog kupa, u francuskom Hyeresu. Hoće li u Laseru norma za Olimpijske igre u Tokiju pasti već u Aarhusu?
„O normi uopće ne razmišljam. Razmišljam o postolju i da odjedrim najbolje ove sezone.“ Tonči u svom najboljem izdanju je uvijek kandidat za postolje. Pokazao je to nebrojeno puta. Laser je flota s najviše jedrilica u Aarhusu, što je uobičajeno na natjecanjima ovakvog značaja. Čak oko 160 kormilara nadmetat će se za tri medalje i 14 olimpijskih normi. Norma za Hrvatsku u ovoj disciplini zaista ne bi trebala biti upitna, za očekivati je da će unutar kvote glatko biti i Stipanović i Filip Jurišić, njegov dugogodišnji sparing partner.
„Filip i ja smo odlični prijatelji. Provedem kroz godinu više vremena s njim nego sa svojom familijom i jako se dobro znamo. Naravno, bude tu i sportskih tenzija, što je i normalno, obojica smo veliki profesionalci i uvijek jedrimo na treninzima kao da je u pitanju pobjeda na Olimpijskim igrama. Nažalost, samo jedan može na OI, u mojim planovima je još Tokio, a onda njemu prepuštam to mjesto.“

Tonči ima dodatni motiv da nakon 2020. napravi zaokret u karijeri. Prije godinu dana dobio je sina, Tina. Jedriličare u punom olimpijskom ciklusu prije ćete sresti u Miamiu ili Melbourneu nego kući, stoga ne čudi što Stipanović razmišlja da Tokio budu njegove zadnje Olimpijske igre.
„Dolazak Tina je najveća sreća u mom životu, koja se ne može s ničim uspoređivati. Možda sam malo ozbiljniji sada i volio bi da sam više vremena doma, planovi su da se nakon Tokia lagano okrenem trenerskom poslu, jedrenju na većim brodovima, zafojlat koji put.“ razmišlja Tonči.

Prvi dan jedrenja za veliku flotu laseraša u Aarhusu je 3. kolovoza.

Svjetsko prvenstvo u Kiteboarding disciplini T:TR slalom održano je proteklog tjedana u Italiji. Martin Dolenc osvojio je srebrenu medalju u seniorskoj konkurenciji. Stranice IKA.

Na EP u klasi Formula kite u njemačkom Warnemuendeu održanom od 08. do 12. srpnja, Martin Dolenc zauzeo je 2. mjesto u kategoriji U19 i 12. mjesto u seniorskoj konkurenciji. www.formulakite.com